<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>LionHeart&#039;s Diary</title>
	<atom:link href="http://blog.kristijanmarenic.com/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://blog.kristijanmarenic.com</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 09 May 2013 16:32:27 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Modernist Cuisine</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/modernist-cuisinehedonist385-in/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/modernist-cuisinehedonist385-in/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 15 Mar 2013 23:22:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Knjige]]></category>
		<category><![CDATA[avant-gardna]]></category>
		<category><![CDATA[cuisine]]></category>
		<category><![CDATA[knjiga]]></category>
		<category><![CDATA[modernist]]></category>
		<category><![CDATA[molekularna gastronomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=908</guid>
		<description><![CDATA[Ako ste kojim slučajem pročitali blog post o molekularn [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Ako ste kojim slučajem pročitali <a title="Par riječi o molekularnoj gastronomiji" href="http://www.hedonist385.in/par-rijeci-o-molekularnoj-gastronomiji-1091" target="_blank">blog post o molekularnoj gastronomiji</a> kojega sam napisao za kolegu Robija na blogu <a title="Hedonist385" href="http://www.hedonist385.in/" target="_blank">Hedonist385.in</a> mogli ste pročitati i zaključiti da se radi o izuzetno opširnoj temi o kojoj se može danima pisati. Da bi pobliže shvatili tu tematiku potrebna je edukacija, vježbanje i praktični rad. Nažalost nekih posebnih tečajeva, barem koliko ja znam, nema. Možda nemate priliku stažirati ili raditi u nekom restoranu koji se bazira na modernističkoj avangardnoj kuhinji. No nemojte da vas to obeshrabri. Upravo zato postoje knjige. Siguran sam da ste već čuli za izraz da je knjiga najbolja investicija u znanje, i moram vam reći  da se s tom izjavom itekako slažem.</p>
<p>Modernist Cuisine je zapravo skup od pet vrhunski napisanih knjiga. Autori Dr. Nathan Myhrvold, Chris Young i Maxime Bilet toliko su detaljno i opširno objasnili sve tehnike avangardne kuhinje da čak i ako se nikada do sada niste susretali. Na tome im veliko hvala od mene, pogotovo dr.Myhrvoldu bez čije upornosti i vizije ovih knjiga ne bi vjerojatno bilo . Jer malo je knjiga, pogotovo od vrhunskih chefova, poput ove, koje vam otkrivaju sve detalje.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/ff_myhrvold3_f.jpg"><img class="aligncenter size-large wp-image-910" alt="ff_myhrvold3_f" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/ff_myhrvold3_f-600x370.jpg" width="600" height="370" /></a></p>
<p>Možda je malo nezahvalno ovo reći, ali knjige su po mom skromnom mišljenju preskupe. Nemojte me krivo shvatiti, i dalje ju smatram enciklopedijom avangardne kuhinje no cijena od 400 funti baš i nije ugodna za novčanik. Na sreću, ja sam svoj primjerak svih pet knjiga nabavio preko jednoga kolege s kojim sam jedno vrijeme dijelio kuhinju u Londonu. Njemu se knjige nisu svidjele, tako da sam ih ja na kraju platio puno povoljnije, a to što su knjige second hand meni uopće ne smeta.</p>
<p>Knjige su na svoj jedinstveni način podjednako znanstveno štivo i punokrvna kuharica s oko tisuću i petsto recepata. Kvaliteta fotografija je stvarno vrhunska, posebice “presjeci” određenih namirnica ili radnji.  Sami tekstovi su istovremeno toliko dosadni i naporni da ponekad želite baciti knjigu u zid, ali istovremeno fascinantni jer čitate i učite nešto za što ste mislili da nije moguće. Eye-opening rekli bi Ameri. Ima dosta recepata koje je potrebno par puta pročitati da bih ih stvarno razumjeli. Neki recepti su mi na kraju bili toliki “mindfuck” da nisam uopće skužio što je zapravo pjesnik htio reći. Kasnije tek, u četvrtom svesku sam zapravo shvatio o čemu se radi.</p>
<p>Lagao bih vam da kažem da sam ih uspio sve do kraja pročitati. Nisam. Trenutno sam na četvrtoj knjizi i ono što vam mogu reći ili savjetovati je da ih čitate od korice do korice, počevši od prve knjige pa sve do zadnje, odnosno pete. Sve je dobro povezano i ako preskačete određena poglavlja možete dosta toga propustiti.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/ff_myhrvold7_f.jpg"><img class="aligncenter size-large wp-image-911" alt="ff_myhrvold7_f" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/ff_myhrvold7_f-600x358.jpg" width="600" height="358" /></a></p>
<p>Za kraj knjige bih preporučio svima koje zanima avangardna kuhinja posebno kuharima koji su željni daljnje edukacije. Naravno pod uvjetom da znate dobro čitati i razumjeti tekst napisan na engleskom jeziku. Prijevoda, barem za sada nema, a dali će ga uopće biti, nebih vam znao reći. Također, veliko sranje je to da ih ne možete ni kupiti u našim knjižarama, već preko Book Depository ili Amazona ili slične online knjižare.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/modernist-cuisinehedonist385-in/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Izračun prodajne cijene</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/izracun-prodajne-cijene/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/izracun-prodajne-cijene/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Mar 2013 22:38:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[chef]]></category>
		<category><![CDATA[edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[izračun]]></category>
		<category><![CDATA[nabavna cijena]]></category>
		<category><![CDATA[normativ]]></category>
		<category><![CDATA[prodajne cijene]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=898</guid>
		<description><![CDATA[Kuhari i rad u proračunskim tablicama nikako ne idu zaj [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Kuhari i rad u proračunskim tablicama nikako ne idu zajedno. Nažalost, to je vjerovali ili ne surova stvarnost. Nisu kuhari krivi, bar ne sasvim. Naime to se u školi ne uči. Istina uči se kako složiti normativ i izračunati prodajnu cijenu, no ne na računalu već olovkom i papirom, što je, složit ćete se, zastarjeli način rada. I rekao bih ne efikasan. Puno vremena se izgubi, a sami rezultati ne rijetko budu netočni. Kada radite izračun prodajne cijene za puno jela, primjerice više od četrdeset, jednostavno se pogubite u računanju, i ne svjesno pogriješite. Općenito je apsurd imati više od 15 &#8211; 20 jela na jelovniku, iako znam neke restorane koji imaju i preko stotinu jela na karti, a realno otprilike dvadesetak i to osrednjih stvarno mogu pripremiti. Rad u proračunskim tablicama je nešto što se mora uvesti u kulinarske škole pod hitno, kako ne bi dobili kuhare koji ni inventuru ne znaju složiti i voditi bez papira i olovke.</p>
<p>Ok, radio bih na računalu, ali ne znam kako. Najteže je započeti jer je puno nepoznanica. najčešće pitanje koje dobijem od kolega je u kojim se to programu radi. Ima više programa za rad, neki poput Microsoft Officea Exel se moraju platiti, odnosno kupiti da bi bili legalni za korištenje, drugi poput <a title="LibreOffice 4" href="http://www.libreoffice.org/" target="_blank">LibreOffice Calc</a> su besplatni i jednako kvalitetni. Osobno ja koristim Google Disk radi toga što su mi svi podaci dostupni na više uređaja i mogu ih obrađivati preko bilo kojeg računala, tableta ili smartphonea. Što je korisno ako ste kao ja stalno u pokretu.</p>
<p>Današnju kratku demonstraciju kako izračunati prodajnu cijenu, napravit ću upravo preko Google Diska. Za početak jedno ultra lagano i svima poznato jelo. Palačinke sa sladoledom. Zašto baš to jelo. Pa zato što ga skoro svaki restoran ima u ponudi, što znači da je većina kuhara dobro upoznata s njegovom pripremom i stoga ne moram pisati recept.</p>
<p>Kao što znate u ugostiteljstvu za pripremu hrane koriste se normativi materijala, koji nam kazuju koliko čega, tu mislim na vrstu i količinu namirnice, moramo dodati i staviti po unaprijed propisanom receptu. Ako radite u hotelima s rigoroznom inventurom, držite se strogo normativa da vam kasnije ne bi odbili manjak od plaće. Ok. Znači da bismo izračunali prodajnu cijenu moramo biti upoznati sa sljedećim stavkama :</p>
<ul>
<li>Broj jela &#8211; u ovom slučaju radit će se o deset porcija,</li>
<li>Normativu</li>
<li>Nabavnoj cijeni namirnice ili materijala</li>
<li>Metodi kalkulacije</li>
</ul>
<p>Kalkulacija se najčešće vrši ili pomoću marže ili pomoću udjela troškova. E sada, sama visina marže ovisi o politici same tvrtke. Tu predlažem oprez jer oni koji imaju prevelike marže, a namirnice lošije kvalitete, vrlo brzo propadnu. No pazite da nemate ni premalu maržu, jer marža je tu da pokrije režije, plaće. doprinose, plaćanje računa prema dobavljačima, spomeničke rente i ostale namete. Najbolje je imati varijabilnu maržu koji čete po potrebi podizati ili spuštati u skladu s cijenom namirnica ili poreznim olakšicama.</p>
<p>Pripremio sam za vas već gotovi primjer tablice iz koje uz malo truda možete pohvatati sve konce. Nije teško, bitno je da imate sve potrebne podatke.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/tablica2.png"><img class="aligncenter size-large wp-image-899" alt="tablica2" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/tablica2-600x295.png" width="600" height="295" /></a></p>
<p>Za početak nacrtajte si ovakvu tablicu. Kao što vidite najvažnije i vjerojatno najteže će vam biti savladati formule koje nisu komplicirane, ali kada imate milijun stvari na pameti tko to onda pamti. Formula za cijenu utroška se računa tako da u njegov prazan redak upisujete formulu =SUM(Cxy*Dxy). Jednostavno rečeno, Količina puta Jedinična cijena jest Cijena utroška. Pri čemu treba xy zamijeniti s odgovarajućim brojem vodoravnog retka Količine i Jedinične cijene. U mom slučaju to je izgledalo ovako =SUM(C11*D11).</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/cijena-utroška.png"><img class="aligncenter size-large wp-image-900" alt="cijena utroška" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/cijena-utroška-600x65.png" width="600" height="65" /></a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Nabavna cijena se računa tako da unesete formulu =SUM(Exy:Exy). Odnosno da tablica zbroji sve stavke iz cijene utroška. U mom slučaju formula je glasila =SUM(E11:E18). S time da je E11 gledajući okomiti tablicu Cijene utroška početak ili vrh, a E18 kraj, odnosno donji dio tablice (označeno zelenom bojom).</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/nabavna-cijena.png"><img class="aligncenter size-large wp-image-901" alt="nabavna cijena" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/nabavna-cijena-600x167.png" width="600" height="167" /></a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Za maržu ćemo reći da iznosi 150%. Da bismo nju izračunali potrebno je primijeniti sljedeću formulu =SUM(Exy:Exy)*1,5. Primjerice da vam vlasnik/direktor kaže da marža mora biti manja, primjerice 85% tada ćete *1.5 zamijeniti sa *0,85. Kužite Znači marža bi se tada računala =SUM(Exy:Exy)*0,85. Naravno xy je potrebno zamijeniti s odgovarajućim brojem redaka.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/Marža.png"><img class="aligncenter size-large wp-image-902" alt="Marža" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/Marža-600x38.png" width="600" height="38" /></a><br />
Kao što vidite na slici na moju nabavnu cijenu od 29,68 kuna, marža bi iznosila 44,53 kune. Prodajna cijena tako bi glasila =SUM(Exy:Exy) odnosno bila bi zbroj Nabavne cijene i Marže. PDV koji iznosi 10 % za ugostiteljstvo računa se istom formulom kao i marža, dakle =SUM(Exy:Exy)*0,10. Prodajna cijena s PDV-om je točka na i, odnosno Zbroj nabavne cijene, marže i PDV-a u mom slučaju je =SUM(E21:E22)+E24 .</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/cijena-s-pdv-om.png"><img class="aligncenter size-large wp-image-903" alt="cijena s pdv-om" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/cijena-s-pdv-om-600x88.png" width="600" height="88" /></a><br />
Znači da bi dobili prodajnu cijenu za jednu porciju je potrebno je Prodajnu cijenu s PDV-om podijeliti s brojem deset. Zašto brojem deset. Zato što ste napisali normativ za deset osoba. Da je bio u pitanju normativ za recimo četiri osobe tada biste prodajnu cijenu s PDV-om djelili s brojem četiri, kužite. Moja prodajna cijena iznosi osam kuna i šesnaest lipa, što možemo zaokružiti na lijepih osam kuna. Toliko za sada da vas više ne zamaram jer je blog post ionako prevelik. Nadam se da sam dovoljno jasno neke stvari pojasnio, ako nisam slobodno ostavite komentar.</p>
<p>Ovdje možete pronaći orimjere tablice u <a title="Exel tablica izračuna prodajne cijene" href="https://dl.dropbox.com/u/3600402/Blog%20Online/Normativi%20i%20kalkulacije/Primjer%20izra%C4%8Duna%20prodajne%20cijene.xlsx" target="_blank">.xslx</a>(Microsoft Office) , .<a title="Tablica za libreoffice Izraču prodajne cijene" href="https://dl.dropbox.com/u/3600402/Blog%20Online/Normativi%20i%20kalkulacije/Primjer%20izra%C4%8Duna%20prodajne%20cijene.ods" target="_blank">ods</a>(libreoffice) ili .<a title="PDF za pregledavanje tablice" href="https://dl.dropbox.com/u/3600402/Blog%20Online/Normativi%20i%20kalkulacije/Primjer%20izra%C4%8Duna%20prodajne%20cijene%20-%20List%201.pdf" target="_blank">pdf</a> formatu ako samo želite pogledati primjer tablice.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/izracun-prodajne-cijene/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Yanagi-ba-bōchō &amp; Nakiri bōchō</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/yanagi-ba-bocho-nakiri-bocho/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/yanagi-ba-bocho-nakiri-bocho/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 09 Mar 2013 17:36:38 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Isprobano]]></category>
		<category><![CDATA[damask]]></category>
		<category><![CDATA[japan]]></category>
		<category><![CDATA[nakiri]]></category>
		<category><![CDATA[noževi]]></category>
		<category><![CDATA[pakkawood]]></category>
		<category><![CDATA[pribor]]></category>
		<category><![CDATA[shun]]></category>
		<category><![CDATA[yanagiba]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=883</guid>
		<description><![CDATA[Nakon postova o Santoku i Chef&#8217;s noževima danas ć [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Nakon postova o <a title="Santoku – idealan nož za početnike" href="http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/santoku-idealan-noz-za-pocetnike/" target="_blank">Santoku</a> i <a title="Shun – Chef’s nož" href="http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/shun-chefs-noz/" target="_blank">Chef&#8217;s</a> noževima danas ću u kratkim crtama upoznati sa dva malo neobičajna noža. Prvi od njih je Nakiri bōchō ili skraćeno Nakiri. Nakiri je tradicionalni japanski nož za namijenjen za sjeckanje povrća. Radi se o nožu ne tipičnog izgleda. Naime, nož nema klasičnu oštricu poput drugih noževa što je u jednu ruku prednost jer ga čini izuzetno sigurnim za rad. Pogotovo za početnike i one koji jednostavno traže dobar nož za primjerice sjeckanje luka a ne žele ili već imaju keramički nož.</p>
<p>Moj Nakiri je kao i cijela moja kolekcija ili ansambl noževa, Shun marke. Imam ga već par mjeseci i moram priznati da sam se do sada u potpunosti na njegov način rada navikao. Gledajte na njega kao na umanjenu sjekiricu, idealnu za povrće, voće i sl. Ali nipošto ga nemojte koristi na smrznutim proizvodima ili njime probati presjeći kosti. Budete li to radili uništit ćete njegovu tanku oštricu.</p>
<p>Sama oštrica je brutalno oštra. Toliko je oštra da umjerenu svakodnevnu primjenu, Nakiri nož još nisam morao oštriti. Naime razlog te oštrine je što je nož napravljen od 32 sloja “Damask” čelika od čega je središnji sloj toga noža napravljen od V-Gold-10-čelika. Izuzetno čvrst čelik i još tome otporan na koroziju.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/2013-03-09-01.06.33.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-884" alt="2013-03-09 01.06.33" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/2013-03-09-01.06.33.jpg" width="425" height="284" /></a></p>
<p style="text-align: center;"><em>Shun Classic Nakiri</em></p>
<p>Sljedeći je nož dosta neobičnog, gotovo zen izgleda. Rekao bih pravi Japanac. Zove se Yanagi-ba-bōchō ili skraćeno Yanagiba. Dolazi u Shun Pro seriji koja je malo skuplja od Shun Classic serije. Za što ga koristiti? Ako volite raditi razna sashimi, sushi, crudo ili carpaccio jela nož je idealan za to. S obzirom da je oštar poput britve moći ćete ribu ili komad junetine izrezati tanko poput papira bez potrebe da namirnice prethodno smrznete. Znamo da smrzavanjem određenih namirnica te namirnice gube na kvaliteti. Zato je svježe uvijek najbolje.</p>
<p>Yanagiba je prilično dugačak nož, tradicionalno naoštren je samo na jednoj strani kako bi se osigurala izuzetna oštrina koja je potrebna kako bi nož doslovno klizio kroz ribu ili meso sa vrlo malo mogućnosti da tu istu namirnicu prilikom rezanja ošteti. Poput Nakiri noža upotrebljava isti tip čelika za oštricu kao i PakkaWood dršku u obliku slova D.<br />
Jednostavno rečeno nož je remek djelo, kako izgledom tako i oštrinom.<em id="__mceDel"> </em>Ukoliko ih želite kupiti noževe možete pronaći u trgovini &#8220;Sol i papar&#8221; u Zagrebu ili na službenoj Shun <a title="KAI Shun Eu" href="http://www.kai-europe.com/kitchen/shun.php?lang=en" target="_blank">internet stranici.</a><em id="__mceDel"><br />
<a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/yanagiba.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-885" alt="yanagiba" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/yanagiba.jpg" width="485" height="388" /></a></em></p>
<p style="text-align: center;"><em>Shun Pro Yanagi-ba-bōchō</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/yanagi-ba-bocho-nakiri-bocho/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Flower of Taiwan</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/flower-of-taiwan/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/flower-of-taiwan/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 08 Mar 2013 15:22:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Priča o ...]]></category>
		<category><![CDATA[isprobano]]></category>
		<category><![CDATA[oolong]]></category>
		<category><![CDATA[priča]]></category>
		<category><![CDATA[recenzija]]></category>
		<category><![CDATA[taiwan]]></category>
		<category><![CDATA[zanimljivo]]></category>
		<category><![CDATA[čaj]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=877</guid>
		<description><![CDATA[Prema definiciji koju sam pronašao na stranici Kuće zel [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Prema definiciji koju sam pronašao na stranici Kuće zelenoga čaja “Oolong Formosa” je negdje na pola puta između crnog i zelenog čaja. Najčešće se proizvodi u Kini i Tajvanu. I moj današnji čaj, odnosno današnji blog post radi se o čaju iz Tajvana. Prikladno s obzirom na to da je danas Dan žena  mislim da je jedan cvjetni post pa premda i o čaju itekako primjeren. Ono što će se damama još svidjeti jest činjenica da zbog pozitivnog utjecaja na metabolizam, ova vrsta čaja poznata je pod nazivom aromatični ubojica masnoća.</p>
<p>Što znači da ga ja sa svojih ionako premalo kila ne bih trebao piti <img src='http://blog.kristijanmarenic.com/wp-includes/images/smilies/icon_smile.gif' alt=':)' class='wp-smiley' /> </p>
<p>Flower of Taiwan je Oolong čaj. Ono što je specifično kod ovog čaja je njegov intenzivan voćni miris. Čak i suhom stanju miris je iznimno intenzivan. Doslovno čim otvorite vrećicu s pakiranjem prvo će što ćete primijetiti je vrlo ugodan ali poznati miris. Radi se marelici.</p>
<p>Uz komadiće marelice, tu su još i pupoljci ruže, razni prirodni cvjetovi, jade pearl te Oolong Formosa. Mogu slobodno reći da je čaj itekako prigodan za ženski dio čitatelja jer osim parfemskog mirisa vrlo je nježnog i ugodnog okusa. Za razliku od zelenih čajeva koji su onako ugodno gorkasti, i koji kod male djece izaziva zgražanje, ovaj čaj djeca će rado piti.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/C360_2013-03-05-23-29-13.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-879" alt="Camera 360" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/C360_2013-03-05-23-29-13-240x400.jpg" width="240" height="400" /></a></p>
<p>I dok je miris intenzivan toliko da će vam cijela prostorija mirisati po njemu, okus je prava suprotnost. Dapače, sami miris se  u okusu tek suptilno osjeti, rekao bih baš kako i treba. Miriše slatko, ali nije. Slatkoća je jako dobro balansirana. Idealna za popodnevna after work uživanja na terasi okupanoj suncem. Čaj se priprema tako da u tri decilitra zagrijane vode na 80º C stavite jednu čajnu žličicu čaja. Pustite da se tako namače tri minute te zatim procijedite</p>
<p>I kuharske perspektive poslužio bih ovaj čaj uz domaće mašinske kekse. Može i uz praline, pogotovo ako ste čokoladu aromatizirali likerom od naranče ili narančinom koricom. Moj prijedlog je da nemojte ulijevati mlijeko u čaj jer ako ne volite čudne okuse i mirise, neće vam se svidjeti. Ja sam probao radi testa, pa mi se nije svidjelo.</p>
<p>Na kraju moram priznati da mi se čaj jako dopao. Podsjetio me na mladost, na ispijanje voćnih čajeva i papanje čajnih kolutića prije odlaska u školu. Lijepo.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/flower-of-taiwan/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Amuse-bouche / Amuse-gueule</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/amuse-bouche-amuse-gueule/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/amuse-bouche-amuse-gueule/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 07 Mar 2013 15:29:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[amuse-bouche]]></category>
		<category><![CDATA[amuse-gueule]]></category>
		<category><![CDATA[chef]]></category>
		<category><![CDATA[francuska]]></category>
		<category><![CDATA[tehnike]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=870</guid>
		<description><![CDATA[Što je amuse-bouche? Pa amuse-bouche ili amuse-gueule j [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Što je amuse-bouche? Pa amuse-bouche ili amuse-gueule je mali pozdrav iz kuhinje ili chefa, najčešće iako nije nužno, veličine jednoga zalogaja. Porijeklo jela je iz francuske kuhinje i u prijevodu bi otprilike značilo mala zabava za nepce. Kao što spomenuh ima dva naziva iako nakon par sati istraživanja sam otkrio da je ispravan termin upravo amuse-gueule. Dok je termin amuse-bouche navodno nastao i to radi eufemizma osamdesetih godina prošlog stoljeća u francuskim restoranima.</p>
<p>No sami termin danas i nije toliko bitan jer danas većina vrhunskih restorana u svojoj ponudi ima mali pozdrav za vas. Kvalitetniji i bolje posjećeniji restorani mijenjaju amuse-bouche vrlo često, rekao bih i na dnevnoj bazi i u skladu sa sezonom. Naime taj zalogajčić je prava prilika da vrhunski chef ili sous-chef iskaže koliko je zapravo talentiran.</p>
<p>Kod nas se takvo jelo najčešće naplaćuje kao couvert. Sada koliko je to ispravno procijenite sami. Osobno, smatram da to nije loše ako se radi o dobrom omjeru cijene i kvalitete. Ali ako se radi o najobičnijoj pašteti i to konzervirane tune tada je po mom mišljenju pogrešno tražiti novce za to. Ali kao što rekoh, najbolje će te procijeniti sami.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/le-meurice-amuse-bouche.jpg"><img class="aligncenter size-large wp-image-872" alt="Le Meurice - Amuse bouche" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/le-meurice-amuse-bouche-600x450.jpg" width="600" height="450" /></a></p>
<p>Amuse-bouche se zna naći i na degustacijskim jelovnicima, posebice u avant gardnom kuhanju kao lagani uvod okusima kompleksniji degustacijski jelovnik. No to ne mora biti kompleksno jelo. Primjerice u konobama to može biti jedna fina tapenada od domaćih maslina, s friško pečenom pogačom i čašom dobroga vina. Jednostavno, a opet ukusno i prigodno, zar ne. U Zagorju, to može biti umanjena porcija pečenih štrukli s domaćim tudumom, pardon vinom.</p>
<p>U vrhunskim restoranima, pogotovo onima koji su nagrađivani sa Michelinovim zvjedzicama amuse-bouche često bude napravljen toliko ne bih rekao teško, već toliko kompleksno za pripremiti da nerijetko bude potrebna zasebna radna stanica da bi se jelo pripremilo po visokim standardima kakve zahtjeva . Chef Vongerichten je rekao kako je amuse-bouche najbolji način da dobar chef izrazi svoje velike ideje o hrani u jednom malom zalogaju. Mogu reći da se potpuno slažem s njime.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/amuse-bouche-amuse-gueule/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Osnovna škola &#8211; Mirepoix</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/osnovna-skola-mirepoix/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/osnovna-skola-mirepoix/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 04 Mar 2013 15:37:52 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[francuska]]></category>
		<category><![CDATA[mirepoix]]></category>
		<category><![CDATA[savjeti]]></category>
		<category><![CDATA[sjeckanje]]></category>
		<category><![CDATA[tehnike]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=863</guid>
		<description><![CDATA[Žalosno za reći ali stvarno nisam već duže vrijeme napi [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Žalosno za reći ali stvarno nisam već duže vrijeme napisao neki edukativni post. Ako me pamćenje dobro služi zadnji edukativni postovi bili su o temeljnim francuskim umacima. Moram priznati da je prema statistici ta tema, uz post o <a title="Tajna vrhunskoga umaka — Temeljac!" href="http://blog.kristijanmarenic.com/2010/02/tajna-vrhunskoga-umaka-temeljac/" target="_blank">temeljcima</a> jedna od najčitanijih na blogu. S obzirom na to da su zadnji takvi postovi bili su o francuskim temeljnim umacima, današnji post bit će o osnovnim francuskim tehnikama sjeckanja povrća. Također, ove će poput postova o Shun noževima, radi lakše preglednosti, biti ciklus mini postova. Prikladno, s obzirom na to da sam se u <a title="Veljača" href="http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/" target="_blank">prošlim postovima</a> dosta opširno pisao o vrhunskim kuharskim noževima.</p>
<p>Da bi napravili neko jelo potreban vam je dobar Mies en Place. Primjerice, kod kuće se dosta kuhaju različita ukusna variva, poput meni osobno najdraža kisele repe ili variva od bundeve. Da bi takva jela kvalitetno započeli potrebno je prvo pripremiti mirepoix. Mirepoix je osnovna kulinarska tehnika koja pogađate porijeklo vuče iz francuske kuhinje.  Prvi put se spominje u 19. stoljeću, a danas je gotovo nezaobilazan korak u pripremanju hrane. Ali ne brinite, mirepoix nije ništa strašno, ništa preteško za napraviti.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/mirepoix-chopped1-11.jpg"><img class="aligncenter size-large wp-image-866" alt="mirepoix-chopped1-1" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/mirepoix-chopped1-11-600x400.jpg" width="600" height="400" /></a></p>
<p>Mirepoix je kombinacija na kockice sjeckanog luka, mrkvice i celera. Osobno koristim sljedeće proporcije 2:1:1 ili jednostavno rečeno, pedeset posto luk, dok mrkvu i celer u proporcijama od dvadeset pet posto. Osim u varivima, mirepoix se koristi i raznim umacima i juhama radi finijeg ukusa. Primjerice, fantastično će obogatiti ajngemahtec. Klasični francuski mirepoix se gotovo uvijek dodaje na vrući maslac, dok se primjerice talijanski soffritto dodaje na maslinovo ulje.  Također soffritto često sadrži češnjak i mladi luk.</p>
<p>Važno je spomenuti da ako koristite Mirepoix u tamnom temeljcu, potrebno je prethodno povrće lagano karamelizirati radi boje i okusa, dok za svijetli temeljac to nije potrebno. S mirepoix se možete igrati kako želite. Ako ne volite okus celera, možete koristiti korijen peršina. Nadam se da ste shvatili kako je mirepoix jako jednostavan i koristan te da ćete ga koristi puno češće u vašim jelima jer stvarno daje jako ugodan okus jelima. Nedavno sam napisao post o molekularnoj gastronomiji za Robija s bloga <a title="Hedonist385" href="http://www.hedonist385.in/par-rijeci-o-molekularnoj-gastronomiji-1091" target="_blank">Hedonist385</a> pa ako vas zanimaju takve teme navratite do njegovog bloga i bacite oko.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/osnovna-skola-mirepoix/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Shun &#8211; Chef&#8217;s nož</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/shun-chefs-noz/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/shun-chefs-noz/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 02 Mar 2013 06:00:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Isprobano]]></category>
		<category><![CDATA[chef]]></category>
		<category><![CDATA[damask]]></category>
		<category><![CDATA[japan]]></category>
		<category><![CDATA[noževi]]></category>
		<category><![CDATA[pakkawood]]></category>
		<category><![CDATA[pribor]]></category>
		<category><![CDATA[shun]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=856</guid>
		<description><![CDATA[Ok nastavljamo tjednu mini &#8211; seriju postova o moj [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Ok nastavljamo tjednu mini &#8211; seriju postova o mojim najdražim Shun noževima. Prošli sam put napisao blog post o <a title="Santoku – idealan nož za početnike" href="http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/santoku-idealan-noz-za-pocetnike/" target="_blank">Santoku</a> nožu kojega definitivno smatram najboljim za svakog početnika. Prema reakcija na Twitteru te fejsu, post vam se jako svidio, što mi je izuzetno drago i veliki poticaj da nastavim dalje pisati. Nakon što ste se nabavili Santoku kao svoj prvi nož, sljedeći koji bi vam trebao u vašoj kolekciji je Chef&#8217;s nož. Chef&#8217;s nož je kao što mu samo ime kaže chefov nož, nož kojim mnogi zapadni kuhari ponajviše rade. Ja ga jednostavno obožavam.</p>
<p>Moja igračka je Shun 8-inčni Chef&#8217;s nož kojega posjedujem već dvije godine i koji se nebrojeno puta dokazao u radu. O njegovoj oštrini imam samo riječi hvale. Naime oštrio sam ga samo jedanput, prije otprilike deset mjeseci i od tada je i dalje oštar kao britva. Naime razlog te oštrine je što je nož napravljen od 32 sloja “Damask” čelika od čega je središnji sloj toga noža napravljen od V-Gold-10-čelika. Izuzetno čvrst čelik i još tome otporan na koroziju.</p>
<p>Iako Chef&#8217;s nož možete nabaviti u većim ili ako volite manjim dimenzijama otkrio da mi osobno osam inča najbolje odgovara. Treba biti oprezan u rukovanju s nožem jer za razliku od Santoku noža, Chef&#8217;s ima špicu na koju se i nije teško ubosti. Doduše još mi se to nije dogodilo, no svejedno treba biti jako oprezan.</p>
<p style="text-align: left;"><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/2013-01-11-14.55.41.jpg"><img class="aligncenter size-large wp-image-858" alt="2013-01-11 14.55.41" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/03/2013-01-11-14.55.41-600x428.jpg" width="600" height="428" /></a></p>
<p>S ovim nožem stvarno možete raditi u kuhinji skoro sve. Za obradu mesa, a pogotovo većih količina mesa, poput pola janjeta ili svinjskih polovica čija je obrada u Samoborskim krajevima izuzetno popularna poslije “dana republike” Chef&#8217;s nož u suradnji sa pandlerom je dobitna kombinacija. No bez obzira radili s povrćem, mesom bilo kojom drugom namirnicom, ako imate kvalitetnu marku noža, nemojte njime pokušati presjeći kosti. Oštetit ćete oštricu koju ćete kasnije morati popravljati prilikom oštrenja. Za to postoji sjekira koju možete kupiti čak i u ponekim trgovinama s alatom.</p>
<p>I dok Santoku nije uopće nož za filetiranje ribe, moram vam reći da sam s Chef&#8217;s nožem preko ljeta uspio bez poteškoća isfiletirati gofa. Ista stvar je bila i ove zime s lososom. Sumnjam da bi baš glatko išlo filetiranje manjih primjeraka orade ili brancina. Poput Santoku noža, Shunov Chef&#8217;s nož je odličan je za dugotrajne poslove jer drška noža koja je napravljena u obliku slova D od “Pakkawood” materijala mi je jako ugodna i ne mogu se potužiti. Čak je moj Shun napravljen za ljevake, no meni kao dešnjaku to uopće ne smeta, dapače, toliko je ugodan da ni ne primijetim razliku.</p>
<p>Nakon prošloga blog posta bilo je puno upita koliko zapravo koštaju ovi noževi. Pa, nisu jeftini. Ali ne koštaju ni kao Svetog Petra kajgana. Cijene variraju ovisno o proizvođaču kao i trgovini gdje kupujete noževe. Primjerice ja svoje noževe kupujem u trgovini <a title="Sol i papar" href="http://www.solipapar.com/proizvodi/nozevi" target="_blank">Sol i papar</a>. Ali mogu se naći i na internetu. Samo ja volim popričati s ljubaznim osobljem. U principu sve ovisi o tome kako na to gledate. Kvalitetan nož vam je poput <a title="Priča o chefu …" href="http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/prica-o-chefu/" target="_blank">dobre knjige</a>, odlična investicija. I ako se dobro brinete o njemu i ne date ga nikome da radi s njim gluposti koje ne bi trebao, može vam stvarno jako dugo trajati. Uostalom puno veći problem je dostupnost određenih modela na našem jako malom tržištu.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/03/shun-chefs-noz/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Brigade de Cuisine</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/brigade-de-cuisine/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/brigade-de-cuisine/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 26 Feb 2013 06:30:23 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[chef]]></category>
		<category><![CDATA[edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[kuhari]]></category>
		<category><![CDATA[kuhinjska brigada]]></category>
		<category><![CDATA[osoblje]]></category>
		<category><![CDATA[zanimljivo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=844</guid>
		<description><![CDATA[Brigade de Cuisine je francuski naziv za kuhinjsko osob [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Brigade de Cuisine je francuski naziv za kuhinjsko osoblje, odnosno hijerarhiju koju pronalazimo u kuhinjama samo najvećih hotela u Hrvatskoj. Manji restorani i ostali ugostiteljski objekti imaju zbog manjeg broja osoblja i slabijih financija drugačiji sustav rukovođenja kuhinje. Doduše mnogi restorani, pa čak i neki vrlo ugledni hoteli i danas funkcioniraju bez šefa kuhinje. Po dobrom starom hrvatskom principu “Drži vodu dok majstori ne odu”. U takvim objektima gazda/direktor/voditelj određuje jelovnik jer očito je on najkvalificiranija osoba za taj posao (ovo je bio sarkazam). Vani je po pitanju hijerarhije puno bolja situacija, pogotovo u boljim restoranima. Svaka kuhinja ima chefa, sous-chefa i tako dalje.</p>
<p>Sami koncept kuhinjske brigade prvi je razvio jedan od najvećih chefova svih vremena. Da pogađate radi se mom uzoru Georges Auguste Escoffieru. Legendarnom pariškom chefu koji je zaslužan za mnogo toga što koristimo u današnjoj modernoj gastronomiji. Nedavno sam otkrio odličnu knjigu o njegovom radu i životu, pa ako niste vidjeli slobodno bacite oko <img src='http://blog.kristijanmarenic.com/wp-includes/images/smilies/icon_smile.gif' alt=':)' class='wp-smiley' /> </p>
<p>Sama lista mjesta koja postoje u kuhinjskoj brigadi bi bila predugačka za ovaj post. Tako da ću spomenuti samo one koje osobno koristim u radu. Mislim da je tako i najbolje jer ima pozicija poput Garçon de Cuisine koja su blago rečeno nepotrebna, barem u mojoj kuhinji.</p>
<p><span style="color: #666699;">CHEF DE CUISINE &#8211; šef kuhinje</span><br />
Najvažnija pozicija u svakoj kuhinji je pozicija chefa. Chef je mornaričkim rječnikom kapetan, osoba koja upravlja svojim timom u kuhinji, delegira poslova i osmišljava nova jela u skladu s regijom, godišnjim dobom te temom restorana. Chef je odgovaran za obrazovanje svojih kadrova. On je mentor koji svojom kreativnošću i strašću uči i motivira ostatak tima da budu što bolji. On je ujedno i direktor kuhinje jer je odgovoran za svu papirologiju, iako se na svu sreću danas sva ta papirologija više manje odvija preko računala. Chef je odgovoran i za samu higijenu prostora u kojem se radi. Kuhinja uvijek mora biti besprijekorno čista.</p>
<p><span style="color: #666699;">SOUS &#8211; CHEF &#8211; zamjenik šefa kuhinje</span><br />
Desna ruka chefa. Ako je chef kapetan, sous-chef je prvi časnik. Prima naredbe direktno od chefa i rukovodi kuhinjom u njegovom odsustvu. Uvelike pomaže chefu pri inventuri i slaganju dnevnih/tjednih narudžba.</p>
<p><span style="color: #666699;">CHEF DE PARTIE &#8211; linijski kuhar/prvi kuhar</span><br />
Tijekom ručka ili večere dobiva po uputama chefa određenu poziciju tj radnu stanicu. Primjerice chef de partie može dobiti zaduženje da za večeru bude zadužen za hladna predjela ili primjerice da radi na roštilju/grillu. Chef de partie je pozicija koja se dodjeljuje kuharima koji su dovoljno iskusni da samostalno, odnosno bez ičije pomoći mogu obavljati dobivene zadatke od chefa. Također chef de partie mora poznavati sve aspekte rada profesionalne kuhinje na najvišoj razini. Dodjeljuje zadatke u dogovoru s chefom commis kuharima i nadgleda njihov rad.</p>
<p><span style="color: #666699;">DEMI CHEF DE PARTIE &#8211; linijski kuhar/drugi kuhar</span><br />
Volim reći da je ovo entry level pozicija za mladog kuhara. Naime pozicija se dodjeljuje mlađim kuharima koji su napredovali s položaja commis, ali još nisu dovoljno iskusni da bi samostalno mogli raditi na najvišoj razini. No potencijal je tu i treba ga usmjeriti ka pravom putu.</p>
<p><span style="color: #666699;">COMMIS &#8211; kuhar početnik</span><br />
Početna pozicija za sve mlade kuhare u velikom sustavu. Radi pomoćne pripremne poslove i svoje zadatke dobiva od chef de partie. Pritom uči od starijih i iskusnijih kolega.</p>
<p><span style="color: #666699;">PLONGEUR &#8211; perač suđa</span><br />
Nemam nikoga na ovoj funkciji jer vjerujem da svi commis kuhari moraju proći sve poslove pa tako i ovaj. No vrijedno je spomenuti ovu poziciju, jer je to najčešća pozicija za sezonske radnike. Inače postoji plongeur za bijelo te plongeur za crno suđe.</p>
<p><span style="color: #666699;">SAUCIER &#8211; kuhar umaka</span><br />
Jedno od najpoštovanijih pozicija u kuhinjskoj brigadi. Dodjeljuje se najiskusnijim kuharima. Obično neko od mojih chef de partie kuhara preuzme ovu funkciju. Inače saucier je odgovoran i za pripremu hors d&#8217;oeuvre.</p>
<p><span style="color: #666699;">POISSONNIER &#8211; kuhar riba</span><br />
Samo ime sve govori. Kuhar koji je zadužen za pripremu i obradu riba i ostalih plodova mora.<br />
Obično ovu poziciju dodijelim jednom od svojih chef de partie kuhara.</p>
<p><span style="color: #666699;">PATISSIER &#8211; slastičar</span><br />
Najljepša i najslađa pozicija u kuhinji. Da nisam chef definitivno bih se tu uhljebio. Patissier je zaslužan za pripremu hotelskih/restoranskih slastica. Slastičarna također može sadržavati sljedeće pozicije: Confiseur, Boulanger, Glacier, Décorateur.</p>
<p>Ostale pozicije ću samo površno spomenuti jer su manje bitnije i danas puno rjeđe u upotrebi.<br />
Potager &#8211; kuhar koji priprema juhe<br />
Legumier &#8211; kuhar koji priprema, čisti i obrađuje povrće<br />
Garde manger &#8211; odgovoran za pripremu hladnih predjela, Terrina, pate i sl.<br />
Boulanger &#8211; radi u slastičarni, peče biskvite, kruh, peciva …<br />
Boucher &#8211; kuhinjski mesar, ujedno jedna od boljih pozicija</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/brigade-de-cuisine/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Microplane ribež</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/microplane-ribez/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/microplane-ribez/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 25 Feb 2013 06:30:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Isprobano]]></category>
		<category><![CDATA[isprobano]]></category>
		<category><![CDATA[microplane]]></category>
		<category><![CDATA[pribor]]></category>
		<category><![CDATA[ribež]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=839</guid>
		<description><![CDATA[Nakon recenzije Gefu brenera na red je stigla i recenzi [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Nakon recenzije <a title="Isprobano : Gefu brener" href="http://blog.kristijanmarenic.com/2013/01/isprobano-gefu-brener/" target="_blank">Gefu brenera</a> na red je stigla i recenzija jednog od najboljih kuhinjskih gadgeta, Microplane ribeža. Microplane je jedna od onih javnosti manje poznatih tvrtki koja radi jednostavno predobre proizvode a da pritom ne morate za to dati većinu svoje teško zarađene plaće. Ok oni koji se bave kulinarstvom njima ime Microplane nije nepoznato, dapače većina njih, poput mene, posjeduje nekoliko njihovih ribeža. Ribež je jedan od najvažnijih kuhinjskih alata. Znate kako se kaže ; “Dobar ribež zlata vrijedi”.  Često se dogodi da kada uđete u novu profesionalnu kuhinju kuhinjski pribor zbog razno raznih ušteda bude lošije kvalitete. Nažalost to uključuje i kuhinjski ribež koji zbog upotrebe manje kvalitetnijeg materija pri izradi često nije dovoljno oštar. A kada ribež nije oštar, on trga i uništava namirnicu.</p>
<p>Naravno, to ne želimo. Želimo da naš ribež preciznim oštrim oštricama izriba namirnicu, poput limunove korice bez da pritom ne uhvati i onaj bijeli gorki dio. Stoga je bitno da si svaki chef priušti barem jedan vrhunski ribež. Upravo tu uskače Microplane. Naime ta tvrtka stvarno ima bogatu ponudu ribeža u raznim veličinama, oblicima, te tipovima oštrice.  Tako da stvarno imate dosta izbora prilikom kupnje. Ne sjećam se više koliko sam točno svoje ribeže platio, no mislim da se cijena kretala između sto pedeset i tristo kuna. Uglavnom, nisu skupi.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/02/img61b.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-841" alt="img61b" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/02/img61b.jpg" width="485" height="485" /></a></p>
<p>Čuvajte prste prilikom upotrebe, jer su jako oštri. Nažalost nagledao sam se dosta porezotina koje su nastale zbog nepravilnog rukovanja ribežom tako da stvarno pripazite.Isto tako ne preporučujem vam da ih perete u perilici za suđe, kako oštrice ne bi otupile. Najbolje ih je prati ručno, pomoću spužvice u vodi sa dezisanom ili s najobičnijim detergentom. Perite ih tako da spužvicom idete niz oštrice. Nipošto nemojte gurati spužvicu prema oštricama jer ćete tako oštetiti ribež i pritom si izribati spužvicu.</p>
<p>Osobno koristim Microplane “zester” te “grater” i imam samo riječi hvale kojima bih opisao ove ribeže. Svoje sam kupio u dućanu Sol i Papar, no vjerujem da se mogu pronaći i na internetu, eBay i sl stranice. Da ne davim više, ukratko ribeži su prva liga i vrijedi ih imati. Ako imate koji ribež u svojoj kolekciji ostavite komentar ispod posta sa svojim dojmovima. Za više tehničkih informacija o ribežima možete pronaći na <a title="Microplane " href="http://home.microplaneintl.com/index.php?option=com_djcatalog&amp;view=show&amp;cid=1&amp;Itemid=9" target="_blank">službenim stranicama</a>.  Također ako vas zanima možete preuzeti i Microplane <a title="Prospekt" href="https://dl.dropbox.com/u/3600402/Blog%20Online/microplane_intl_eng_brochure_8.11.2012_small.pdf" target="_blank">prospekt</a> u .pdf formatu ima i tu korisnih informacija.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/microplane-ribez/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Priča o chefu &#8230;</title>
		<link>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/prica-o-chefu/</link>
		<comments>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/prica-o-chefu/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 24 Feb 2013 06:30:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Kristijan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Priča o ...]]></category>
		<category><![CDATA[auguste escoffiere]]></category>
		<category><![CDATA[chef]]></category>
		<category><![CDATA[knjiga]]></category>
		<category><![CDATA[paris]]></category>
		<category><![CDATA[priča]]></category>
		<category><![CDATA[roman]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.kristijanmarenic.com/?p=830</guid>
		<description><![CDATA[Da budem iskren, “Bijeli tartufi zimi” je roman na koji [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Da budem iskren, “Bijeli tartufi zimi” je roman na koji sam posve slučajno “naletio”. Inače pokušavam biti u toku s objavama novih knjiga vezanih uz kulinarstvo jer sam veliki kolektor i mjesečno trošim na knjige više nego li što bih trebao. No svako ima svoj fetiš, zar ne. Roman je must have za svakog pravog ljubitelja vrhunske klope. No ovo nipošto nije kuharica. Iako je autorica pojedine Escoffierove kreacije toliko detaljno opisala da bi ste ih možda uz malo truda i uspjeli pripremiti kod kuće. Ali ipak radi se o romanu. Nešto poput “Faviken” knjige Magnusa Nilsona koja je više priča o uspjehu i filozofiji restorana Faviken negoli što je kuharica. Ako niste čitali, svakako preporučam. Jedini uvjet je da znate engleski jezik jer nisam knjigu pronašao na hrvatskom. No vratimo se romanu.</p>
<p>Ovo će definitivno biti jedan od kraćih ali i najdražih mi blog postova koji sam do sada napisao. Dugo sam razmišljao trebam li uopće što išta napisati s obzirom na to da je već toliko toga na istu temu ispisano na razno raznim portalima. Ali ima jedna knjiga, jedan prekrasan roman koji me je toliko fascinirao da moram napisati par riječi o njemu. Inače izbjegavam ljubavne romane i kupujem samo kuharice od stranih autora, većinom vrhunskih chefova. Priznajem, bio sam skeptičan u vezi ove knjige. No ipak sama spomen Auguste Escoffiera i njegov rad u vrhunskim pariškim kuhinjama dovoljna je da me odvede u knjižaru po knjigu. Ovo ipak nije recenzija knjige, jer se time ne bavim, već par riječi o knjizi koja opisuje život jednoga od najvećih i najpoznatijih chefova svih vremena &#8211; Auguste Escoffier.</p>
<p><a href="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/02/Bijeli-tartufi-zimi.jpg"><img class="aligncenter size-large wp-image-832" alt="Bijeli tartufi zimi" src="http://blog.kristijanmarenic.com/wp-content/uploads/2013/02/Bijeli-tartufi-zimi-600x338.jpg" width="600" height="338" /></a></p>
<p>Auguste Escoffier je jedan od moj tri kulinarska heroja. Druga dvojica su legendarni chefovi Joan Rocca i Joël Robuchon. Radi se genijalnom chefu koji je prvi uveo a la carte i počeo kuhati sa sezonskim namirnicama. Poput mene, nije volio nositi kuharske kape, zvane “toque”. Doduše on ih je smatrao da ponižavaju struku, dok ih ja jednostavno mrzim.  Zaslužan je za još mnogo toga što koristimo u današnjem radu. Prozvan je potpuno zasluženo “Kuharom kraljeva i kraljem kuhara.”</p>
<p>Autorici Nicole Kelby kojoj sam iznimno zahvalan što je napisala ovako lijep roman u kojem prikazuje život čovjeka opsjednutoga pripremom luksuzne hrane i prekrasnim ženama. Isprepletenim odnosima, preljubima, te zanimljivom pričom roman je iz poglavlja u poglavlje vrlo zanimljiv i moram priznati da uopće nije težak za čitanje. Primjerice ubi me čitanje Game of Thrones knjiga. Knjiga nije skupa, mislim da sam ju platio oko 120 kuna, ali cijena mi ionako nije nikad ni bila bitna kada su knjige u pitanju. Uvijek se vodim onom starom uzrečicom kako je knjiga investicija a ne trošak.</p>
<p>Ovaj roman mnoge recenzije opisuju kao senzualnost hrane i autobiografske priče. Koliko je to istina ostavljam da sami procijenite. Meni se svidjela priča, jer nije mračna poput nekih drugih i prikazuje život vrhunskoga chefa u posve drugačijem svijetu.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.kristijanmarenic.com/2013/02/prica-o-chefu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

<!-- Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: http://www.w3-edge.com/wordpress-plugins/

 Served from: blog.kristijanmarenic.com @ 2013-05-22 16:20:53 by W3 Total Cache -->